Mjesečnik Hrvatske novine izlazi u nakladi udruge Hrvatska nezavisna lista iz Subotice Tiskanjem Hrvatskih novina dali smo doprinos očuvanju jezika, kulture, kulturne baštine, običaja, povijesti, sve u cilju očuvanje identiteta hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.
Svaka pisana riječ ostaje, tko se za što zalagao.
Tako je i trinaest godina mjesečnika Hrvatske novine iza nas, koji će svjedočiti o našim djelima. Mjesečnik Hrvatske novine je neovisni medij na hrvatskom jeziku u kojem su slobodnomisleći autori pisali o raznim temama, ali uvijek šireći nacionalnu svijest i domoljublje.
Uredništvo Hrvatskih novina formirano je u lipnju 2013. a svi brojevi su urađeni bez vlastitih radnih prostorija i bez računala i ostalih tehničkih pomagala, na osobnoj opremi. I danas Uredništvo nema prostor za rad.
U ovom trenutku, kada se navršava 13 godina od ulaska Republike Hrvatske u zajednicu zvanu Europska unija, slavimo trinaest godina od objavljivanja prvog broja mjesečnika "Hrvatske novine". Tog dana tiskan je prvi broj "Hrvatskih novina", a naslovnica tog broja bila je posvećena događaju značajnom za Hrvate diljem svijeta.
Taj dan doživjeli smo kao jedan veliki korak naprijed za budućnost Hrvatske i cijelog hrvatskog naroda, gdje god živio. Za nas koji smo osnovali mjesečnik Hrvatske novine, nije bilo sumnje da je jedino što je moglo biti na naslovnici tema uvodnog broja.
Zašto su mjesečnik i koji je razlog za naziv Hrvatske novine?
U vrijeme osnutka Hrvatskih novina osim tjednika „Hrvatska riječ“ nije bilo tiskovine sa hrvatskom nacionalno odrednicom, a koja izlazi mjesečno u kom autori objavlju kolumne.
Razlog pokretanja mjesečnika Hrvatskih novina je taj što će se razlikovati po sadržaju i što se bave temama kojima se druge novine na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji ne bave, kako su se oni koji su htjeli mogli uvjeriti tijekom trinaest godina. To je bio naš način komunikacije s čitateljima smješten na stranici novina, a ono što je najvažnije jest da je naš mjesečni časopis neovisan i teži slobodnom informiranju.
Poznavajući povijest Hrvata na ovom prostorima smatrali smo da je potrebno obnoviti sve institucije sa hrvatskim predznakom i da je to naš mali doprinos očuvanju hrvatskog jezika i indetiteta. Biskup Ivan Antunović je 1923. godine pokrenuo Hrvatske novine.
Cilj prilikom osnivanja je stvaranje i realizacija medijskog sadržaja na hrvatskom jeziku. Cilj mjesečnika Hrvatske novine bio je doprinijeti ostvarivanju prava hrvatske nacionalne manjine na informiranje na hrvatskom jeziku. Cilj je očuvanje kulturne i povijesne baštine putem pisane riječi.
Tijekom trinaest godina mjesečnik "Hrvatske novine" razvijao se neovisno o drugima i imao je vlastite izražajne i stilske značajke, izlazio je na više od dvije tisuće stranica i preko dvije tisuće tekstova i kolumni. Značajan doprinos Hrvatskih novina je i u promociji hrvatskih autora: objavljivanjem neobjavljenih knjiga, kao i objavljenih knjiga autora koji su imali drugačiji stav od vodstva hrvatske zajednice.
Svatko ima pravo na svoj stav u vezi s položajem Hrvata u Srbiji, obrazovanjem na hrvatskom jeziku, djelovanjem hrvatskih stranaka, i nemamo pravo spriječiti pripadnika hrvatske zajednice koji ima drugačiji stav. Hvala vam!
Zahvalio bih se Ivanu Tumbasu koji je bio tehnički urednik od 7. do 29. broja, a koji je navedene brojeve tehnički oblikovao. Tumbas je napisao u tom periodu napisao 29 kolumni i svo vrijeme tražio, razgovaro sa novim suradnicima. Autor je knjiga "Nako sa salaša", "Steščalo se", i “ Ivša“
Posebno želim istaći Željka Batarila, koji pored svojih obveza koje ima na sveučilištu od 30 broja je razvio i primjenio tehnološke inovacije u uporabi grafičkih elemenata i rješenja, uporabi boja, vizualne mašte u oblikovanju mjesečnika, a koristeći suvremenu tehnologiju. Zahvalio bih se i Snežani Buljovčić, koja od 44. broja tehnički oblikuje mjesečnik.
Također bismo željeli iskoristiti ovu priliku da se zahvalimo vodstvu Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji (HNV). Poznato je da je tijekom posljednje četiri godine vodstvo utjecalo na to da mjesečnik "Hrvatske novine" nije dobivao sredstva na natječajima iz proračuna Republike Srbije. Imali smo razumjevanja za njihove odluke, koje su bile donesene u razdoblju u kojem su svakodnevno imali konsultacije sa predsjednikom, koji je poznat po tome što obnaša funkcuju predsjednika iako mu je mandat završio.
Ljudi od riječi i djela!
Da bi tiskovina izlazila potrebni su ljudi koji pišu, a mi u mjesečniku „Hrvatske novine“ smo sretni da nam pišu kolumne ljudi od riječi i djela. Od prvih dana sa nama i vama su: Sestra Augustina Barišić, dr. Mirko Đurašin, rekao je za s. Augustinu kako osoba koja svakoga dana iznova služi čovjeku i Bogu preispitujući sama sebe i ono što čini za druge učeći druge ljubavi i služenju bližnjega. S. Augustina Barišić je izdala knjigu "Nikad nisi sam", u kojoj je 31 pjesma te dva kratka prozna svjedočanstva. Od toga je nekoliko pjesama domoljubnih i zavičajnih u kojima od lirske ode prelazi u elegiju.
Pjesnjikinja i književnica Ljubica Kolarić-Dumić dobitnica više nagrada, objavila je 18 knjiga, šest slikovnica s notnim zapisima i nosačem zvuka, te jednu pjesmaricu (Raskrižja, Sva u srcu, Vratit ću se, zemljo, Molitva za Hrvatsku, Stazama jutra, Uz baku je raslo moje djetinjstvo, S vjetrom kroz godinu, Od proljeća do proljeća, Obasjana sun-cem, Izašli iz priče, Igrajmo se radosti, Ja se mraka ne bojim, Rijeko, grade, djetin-jstva sretnog, Ususret svojoj zvijezdi, Ren-konten al mia stelo (prijevod zbirke Usus-ret svojoj zvijezdi na esperanto), Pjesma o zmajevima, Vijenac od čekanja i Otvori srce pjesmi).
Siniša Božulić, hrvatski kolumnist i književnik iz Vojvodine, član i jedan od osnivača Hrvatskog kulturnog centra Novi Sad te Hrvatskog kulturno-prosvjet-nog društva „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada. Živio i radio u Novom Sadu. Pisao pjesme, eseje i romane.
Mladen Šimić je hrvatski književnik iz Srbije, koji je pisao povijesne rasprave, pjesme, pripovjetke i priče, kritike i eseje. Objavio je tri knjige: Odlazak i povratak Hrvata u Europu, Prohladno vrijeme: pripovjetke...
Miroslav Branimir Tomlekin književnik, pjesnik, pisac kratkih priča, kolumnist i kroničar, koji je objavio 15 knjiga (Salauka (zbirka pjesama), Za sve je kriv moj deda (satirično-humoristična zbirka priča) Bistrica, Slatko kod Dunje (satirično-humoristična zbirka priča), Gaudeamus idi u tur (satirično-humoristična zbirka priča), Nasukana mornarica (satirično-humoristična zbirka priča), Godine zaslepljujućih boja (ratni roman), Hrtkovci, priče o onom što je nekad bilo (povjesne priče), Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela (povjesne priče), Hrtkovci, priče o staroj kući i o mladosti (autobiografske priče), Srem na vjetrometini istorije (povjesne crtice), Gomolava (prikaz arheološkog nalazišta kraj Hrtkovaca) Kako nastaju anđeli (roman), Pjesme koje treba spaliti (zbirka pjesama) Martina (roman), Martina-Priče o sudbini jednog grada (roman).
Mile Prpa, književnik, slikar, filozof, kolumnist. Autor je Codex moralis croati-cum, zbirke soneta koja se zove Sonetna rapsodija. Prpin slikarski opus se sastoji od više od 600 radova. Uglavnom su u tehnici ulja na staklu.
Žana Alpeza autorica je knjige pod nazivom „Izopačeno Čovječanstvo“. Knjiga je skup kolumni koje je autorica pisala za države u regiji (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija). Riječ je o psihologiji, filozofiji, problemima, laži, patologiji, licemjerstvu i beznađu u svakodnevnom životu iz perspektive autorice. Počinje pisati za Katolički časopis “Naša ognjišta”.
Božica Zoko objavljivala pet zbirki pjesama – Trg na kojem stojimo, ruši se (Biblioteka Quorum,1990.), Biće iz mraka (Meandar, 2001.), Opisivanje kruga (Naklada MD, 2004.), Crveno more (Društvo hrvatskih književnika, 2007.), Zapisi iza greba (Altagama 2009,); za kritičke tekstove dobila Povelju uspješnosti Julije Benešić (Đakovo 2008.), a za knjigu Crveno more također Povelju uspješnosti na Danima Josipa i Ivana Kozarca (Vinkovci, 2008). Tu je i knjiga poetskih eseja – Ima vremena (Narodna knjižnica Orebić, Orebić 2009.) Urednica nekoliko knjiga poezije i proze.
Marina Klara Gerbicz nam u svojim kolumnama kojih je napisala više od 50 za naš mjesečnik poručuje: “Najlakše je dići ruke od svega i prepustiti se. Treba imati hrabrosti i vjere reći ja to mogu, ja to hoću ja to želim. Puno je toga što možemo promjeniti i lijepim učiniti, samo se trebamo usudit.
Goran Suručić pjesnik, pjesme je počeo da piše 1985 godine u Zemunu. Jedan je od osnivača i član je književnog kluba “Ivo Andrić” u Zemunu od njegovog postanka. Član je Književne zajednice Jugoslavije od 2004. godine. Dosad je samostalno ob-javio zbirke pjesama “Pesmarica” (2002), “Samo more zna” (2003), “Plavi ban” (2004), “Kockar” (2004), “To je ljubav” (2005), “Sanjam” (2006), “Ne bojte se” (2006), “Traži se” (2007), “Stare ljubavi”2008), “Pisanije” (2008), “Bodljikavo prase” (2008), “Plavi ban II deo” (2009), “Uvek ću te voleti” (2010), “Buntovnik” (2011) “Kraljice moja” (2012), “Glavna sam” (2013), “Krist u duši” (2013) i “Kocka, vino i žene” (2014). Sa grupom autora objavio je monografiju “Pet decenija”, Saveza za cerebralnu i dječiju paralizu Beograda (2007).
Dražen Zetić član Društva hrvatskih, koji je objavio svoju 10 knjigu, slikar Šime Peić, fra Andrija Nikić, dr. med. Antun Lisec, prof. dr. sc. Zlatko Miliša i Zoran Podunajec su objavljivali teme iz svojih znanstvenih radova, te kolumnisti: Natalija Radpvanović, Mihael Ilić, Mirko Paulić, Vesljko Kralj, Tomislav Mačković, Stipan Vojnić, Zoran Vukman, redatelj Stipo Ercegović, Nada Ivošević, Ksenija Vitejić, Svjetlana Grujić, J Dulić, Veco Ivković, Nikola Perušić, Z. Urbanek, Nada Ostrogonac, Branko Ivković... Uvijek uz nas je naša lektorica Ruža Alaga i prvi suradnik Ivan Stipić.
Mjesečnik „Hrvatske novine“ nisu višak!
Internetske stranice www.hnl.org.rs/nova su preuređene, dopunjena sa novim sadržajima sa novim dizajnom, a tamo možete pronaći i arhivu dosadašnjih brojeva Hrvatskih novina.