Prije deset godina tiskanjem prvog sveska „Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, Hrvati u Vojvodini su započeli inventuru svoga nasljeđa, kulture i identiteta. Tijekom povijesti obrada podataka o književnoj i kulturnoj baštini bunjevačkih i šokačkih Hrvata bila je isprekidana, a u biografijama poznatih ličnosti se nijekalo hrvatsko podrijetlo. Tomu su doprinjele krajnje nepovoljne političke i društvene prilike, ali i rubni položaj u sklopu hrvatske nacionalne kulture. Osim inventure, „Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca“ je i odgovor na državni projekt stvaranje Bunjevaca kao zasebne nacije koji provode Srpska akademija nauka i umetnosti, te Matica srpska iz Novog Sada kojima je cilj pokazati kako su Bunjevci, ako nisu Srbi, onda su zasebna nacija. Iz tih razloga formiranje hrvatske nacionalne svijesti u Bačkoj nije do kraja završeno. Značaj Leksikona je i u tome što pokušava Bunjevaca koji još nisu integrisani u hrvatsku zajednicu pokazati povijesnu istinu.
