Franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila u Subotici se nalazi na adresi Franjevački trg 1. Vaš susret s Franjevačkom crkvom i samostanom sv. Mihovila u Subotici započinje sa križom obitelji Kujundžić.
Franjevci su bili prvi dušobrižnici Hrvata. Neraskidiva je veza između franjevačke crkve i samostana sv. Mihovila i čuvanja identiteta Hrvata u Subotici koja postoji od trenutka doseljenja u Suboticu. Pri tome franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila reprezent je višestoljetne nazočnosti Hrvata u Subotici.
Povijest Subotice je vezana uz franjevački red
Subotica svoj nagli razvoj zahvaljuje naseljavanju katoličkih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine potkraj 17. stoljeća u doba Bečkog oslobodilačkog rata. Prema predaji, hrvatski katolički živalj, u seobi je predvodio fra Anđeo Šarčević..
Franjevci su nastavili djelovati u krajevima gdje su se Hrvati odselili.
Od doseljenja Hrvata u Suboticu sačuvana je slika Majke Božje - Crne Gospe. Slika se spominje 1692. godine. Prvotno se nalazila u crkvi, a od 1908. godine preseljena je u ispovjednu kapelu koja nosi njeno ime. Milosni lik Crne Gospe inicijativom župnika Lazara Ivana Krmpotića okrunjena je sa 12 zlatnih zvjezdica.
U franjevačkoj crkvi sv. Mihovila u Subotici posebno se štuje i sv. Antun Padovanski. Pred njegovim kipom u hodniku samostana mole mu se štovatelji smjenjujući se od jutra do mraka.
Bogata knjižnica samostana broji oko 15 000 knjiga, među kojima je i inkabula iz XV. Stoljeća. U Kućnoj povijesti iz 1751. godine se opisuju događaji od doseljenja Hrvata i djelovanje radi čuvanje vjere i nacionalne svijesti.
Franjevci su u Subotici imali i svoje škole
Uz franjevce u Subotici vezan je i početak prosvjetnog rada. Ljubav prema narodu potaknula je franjevce da u Subotici osnuju Gramatičku školu. Provincijal im je dao dopuštenje 1747., i o. Tomu Porupskog je zadužio da prvi vodi tu i takvu školu. Gramatička škola je 1793. pretvorena u gimnaziju i imala je pet razreda: tri gramatička i dva humanistička.
Za franjevce je vezan i osnutak kazališta u Subotici. Održana je prva priredba na hrvatskom jeziku u franjevačkoj Gramatikalnoj školi 1747. godine. Prvo glumište u Subotici bila je franjevačka blagovaonica.
Prvu Maticu krštenih počeo je voditi franjevac fra Bariša Benjović
Prvu Maticu krštenih iz 1687. počeo je voditi franjevac fra Bariša Benjović. Ona se danas čuva u župnom arhivu župe sv. Terezije Avilske u Subotici kojoj je predata 1773. godine, kada je prestala postojati franjevačka župa.
Na spomen prve ubilježbe krštenja 1687. proslavljena je u franjevačkoj crkvi 300. obljetnica obnovljenog crkvenog života među Hrvatima katolicima u Bačkoj. Tom prigodom je 4. listopada 1987. godine subotički biskup Matija Zvekanović na ulazu u samostan, u suterenu negdašnje kule, otkrio spomen ploču koja to opisuje
U video uradku je nemoniran materijal, koji je jeda od video uradaka snimjljeni o Franjevačkoj crkvi i samostanu sv Mihovila u Subotici, koji će činiti jednu cjelinu sa ostalim snimljenim video materijalom.
N.R.
